04.08.04 Pobjeda
„Lobiranje” Mišela Klamana
Beograd, 3. avgusta (Beta) - Beogradka izdavačka kuća „Klio” predstavila je danas knjigu „Lobiranje” Mišela Klamana, koja se bavi fenomenom uticaja interesnih grupa na centre političke moći i donošenje javnih odluka.Knjiga je objavljena u „Kliovoj” ediciji „Marketing”, u prevodu Vladane Stanojević, i prvo je djelo te vrste objavljeno na srpskom jeziku.Direktor „Klija” Zoran Hamović istakao je da ova knjiga otklanja predrasudu, veoma često u domaćoj javnosti, da se lobiranje ostvaruje isključivo u formi podmićivanja i vršenja pritisaka na određene centre političke moći radi ostvarivanja pojedinačnih interesa.„Lobiranje je, međutim, u svijetu jedna sasvim legitimna, i što je najvažnije, legalna pojava. Ljudi koji se bave lobiranjem u svijetu zastupaju interese svoje države, i to obavljaju na jedan vrlo profesionalan i osmišljen način”, kaže Hamović.Recenzent knjige Milenko Đurić naveo je, pored ostalog, primjer SAD, gdje je lobiranje legitimna profesija. Agencije, odnosno grupe koje se bave lobiranjem, dužne su da se upišu u registar lobista i da prijave za koga lobiraju, s kojim ciljem i s kolikim budzetskim sredstvima.Veoma uspješne primjere lobiranja u korist države pokazale su, kaže Đurić, Turska i Hrvatska, koje su uticaj svojih interesnih grupa u svijetu iskoristile, pored ostalog, za razvoj nacionalnog turizma.
03.08.04 Glas javnosti
Knjiga Mišela Klamana "Lobiranje" otvara pitanje tehnike uticaja
Lobisti kasno stigli
Kako ubediti moćnike da je vaša istina prava istina? Na koji način ih nagovoriti da se založe za vašu stvar, kako ih "pridobiti" a, pri tom, izbeći optužbe za korupciju? Kako osluškivati tržište, razvijati strategije ubeđivanja, kako pronaći finansije, rečju, kako postati dobar lobista u vremenu u kojem je lobiranje ključni glagol opstanka?
Knjiga Mišela Klamana "Lobiranje - Vodič kroz tehnike uticaja" (prevod sa francuskog Vladana Stanojević, Klio), prva knjiga ovakve vrste koja se kod nas pojavila, demistifikuje pojam lobiranja i podrobno analizira tehnike ove, u svetu odavno zakonski regulisane, unosne i višestruko korisne profesije.
- U Americi, ako hoćete da budete lobista, morate da se upišete u registar, da označite za koga lobirate, koji je cilj vaše aktivnosti i koja su budžetska sredstva kojima raspolažete. Dva su važna faktora za uspešno lobiranje: vremenska dimenzija i finansije. Slovenci su sa lobiranjem za Evropsku uniju počeli na vreme, još 1983. Mi smo, naravno, u tom smislu zakasnili, i sada bi nam, prema nekim podacima, trebalo oko pet miliona dolara za uspešno lobiranje. I, pre svega, mnogo strpljenja - rekao je Đurić dodajući da bez uspešnog lobiranja na svetskom nivou nema političkog opstanka.
Ksenija Milivojević iz G17 plus i poslanik u skupštini kaže, međutim, da u srpskoj politici nema još uvek profesionalnog lobiranja jer ne postoje zakonske regulative.- U skupštini, na primer, možete da vidite ko za koga lobira kad se donosi neki zakon. Tako je bilo kad se, recimo, donosio Zakon o igrama na sreću. Ovde je država, nažalost, još pod pritiskom određenih finansijskih grupa i moćnika - kaže Milivojević.