Razgovor s Adžijom

Izdavač: Svet knjige

„Božidar Adžija rodio se u Drnišu 1890. godine. U Prvom svjetskom ratu bio je austrougarski vojnik, sve do prevrata 1918. godine. Već 1919. imenovan je povjerenikom za socijalna pitanja u Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Zatim je radio u SUZOR-u i u Radničkoj komori. Od 1919. bio je član Glavnog odbora Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, suradnik, izdavač i urednik raznih socijalističkih časopisa i publikacija. Godine 1935. prilazi Komunističkoj partiji, u čijim je redovima aktivan do smrti. Sudjelovao je u organiziranju Narodnog fronta i osnivanju Stranke radnog naroda 1936. godine. Hapšen je i zatvaran zbog ilegalnog rada. Zbog revoluci

onarne aktivnosti proveo je 1939–1940. godinu u kaznionici Lepoglava.

U noći 30. na 31. ožujka 1941. godine, uoči napada fašističke Njemačke na Jugoslaviju, ponovo je uhapšen sa znanjem i odobrenjem Vladka Mačeka i Ivana Šubašića. Predat je ustašama odmah nakon ulaska Hitlerovih trupa u Zagreb. Ustaše ga zatvaraju u koncentracioni logor u Kerestincu i strijeljaju u Maksimiru, zajedno s Ognjenom Pricom, Otokarom Keršovanijem i drugima 9. srpnja 1941. godine.

Glavna su mu djela: Kapitalizam i socijalizam, Međunarodna organizacija rada, Deset godina ruske revolucije, Od Platona do Marksa, Karl Marks, Članci i rasprave.

[…]
Ogranak Maitice hrvatske iz Drniša objavio je 2005. godine „Dnevnik 1941–1950“ Nikole Adžije onako kako je on nedorečeno bilježen u opasnom ratnom vremenu. Meni je, međutim, Adžijina sirova povijesna građa poslužila za imaginaran razgovor sa mojim "barba Ninom". U tu sam je svrhu tematski divizionirao i jezično sredio ne udaljujući se od činjenica koje je u svom rukopisu Nikola Adžija sačuvao za naše dane i nove čitatelje”. (Autor)

* Prvo izdanje knjige objavljeno je 2006. godine, „u vrijeme kad je situacija u Hrvatskoj bila takva da je nisam mogla objaviti pod svojim imenom. Izvela sam pseudonim kombinacijom imena pokojne braće Srđana i Jove, koji su bili doktori: Dr Srđan Jović. Tako su predgovor i poglavlje "E moj barba Nine" napisani u muškom rodu. Molim čitaoce za razumijevanje“ (Autor)

2020; Tvrd povez; ćirilica; 21 cm; 400 str.; 978-86-7396-773-8;