Radoslav Bratić je rođen u Bresticama (Hercegovina), 28. juna 1948. godine. Osnovnu školu učio je u Koritima (kod Bileće) i u Bileći, srednju u Trebinju, a jugoslovensku i svetsku književnost studirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Bio je pokretač i urednik studentskog časopisa Znak, urednik Književne reči, a sada je član redakcije časopisa Književnost. U Udruženju književnika Srbije bio je glavni urednik časopisa Relasion, zatim i sekretar Udruženja. Sada je potpredsednik Udruženja književnika Srbije.
Putovao je u Indiju, Sovjetski Savez, Nemačku, Kinu, Ameriku, Rumuniju, Grčku, Italiju, Francusku, Mađarsku, Poljsku i Englesku.
Do sada je objavio roman Smrt spasitelja (Prosveta, Beograd, 1973), roman Sumnja u biografiju (Prosveta, Beograd, 1980, 1981, i džepno izdanje 1993) i knjigu pripovedaka Slika bez oca (Prosveta, Beograd 1985, 1986, i džepno izdanje, BIGZ, 1992), knjige pripovedaka Strah od zvona (Srpska književna zadruga, kolo 84, Beograd, 1991, 1992, 1993, i BIGZ, 2000) i Zima u Hercegovini (Srpska književna zadruga, Beograd, 1996, 2001), poetičku knjigu o čitanju Šeherezadin ljubavnik (Prometej, Novi Sad, 1995), knjigu eseja i kritika Pisac i dokument (Raška škola, 2000), knjigu izabranih priča Zima u Hercegovini i druge priče (Glas srpski, Banja Luka, 2000).
Zajedno sa Gabrijelom Arc, priredio je antologije: Osmeh boga Hama (pripovetke američkih crnaca), Književnost lužičkih Srba, Antologija kratke priče Indije i Kineska književnost juče i danas. U časopisu Književnost sačinio je više tematskih blokova posvećenih savremenoj domaćoj i svetskoj književnosti. Priredio je knjigu Molitve i molbe Njegove svetosti patrijarha srpskog Pavla (BIGZ, Beograd, 1996), knjigu Optužujemo (otpor pisaca NATO zločinima, Udruženje književnika Srbije, Beograd, 2000), Pekićeva klupa (radovi s konkursa Pekićeve nagrade), četiri zbornika Ćorovićevih susreta pisaca, posvećena temi «Srpska proza danas» i znamenitim Hercegovcima Peru i Đoku Slijepčeviću, Vladimiru Ćoroviću, Bogdanu, Petru i Stevanu Zimonjiću i Kosačama – osnovačima Hercegovine, (Bileća-Gacko, 1997, 1998, 1999 i 2000).
Dramski eksperimentalni studio studenata Studentskog grada 1973. godine izveo je njegovu dramu Rasturanje lika Grigorija Miketića. Radio-Beograd 1977. godine emitovao je njegovu dramu o Aleksu Šantiću, a Radio-Sarajevo, 1980. godine, emitovao je dramatizaciju njegovog romana Sumnja u biografiju, u šest nastavaka. Televizija Beograd mu je 1987. emitovala TV-dramu Otac i sin. Za roman Smrt spasitelja Bratić je dobio nagradu lista Mladost, za roman Sumnja u biografiju dobio je nagradu «Isidora Sekulić», a za knjigu pripovedaka Slika bez oca «Andrićevu nagradu». Za knjigu pripovedaka Strah od zvona dobio je nagrade «Ćamil Sijarić», «Meša Selimović» i nagradu lista Borba za proznu knjigu godine. Dobitnik je nagrade za prozu (1997) «Lazar Vučković» u Prištini i Kočićeve nagrade za celokupno prozno delo u Banjaluci (1999). Bratiću je pripala Plaketa «Miloš Crnjanski» u Itebeju (2000) i Zlatna povelja «Car Dušan» u Štrpcu na Kosmetu (decembra 2000). Pripovetke su mu uvrštene u više zbornika i antologija jugoslovenske i srpske pripovetke, objavljenih u Jugoslaviji i u svetu, a prevođene su na engleski, hindu, nemački, švedski, poljski, češki, francuski, kineski, rumunski i italijanski jezik.
U Beogradskom izdavačko-grafičkom zavodu bio je urednik desetak značajnih biblioteka domaće i prevedene književnosti.
01.01.00
Politika
15.11.2002.
NOVI ROMAN RADOSLAVA BRATIĆA
Slane priče
Roman "Trg soli" objavila "Narodna knjiga" iz Beograda
"Narodna knjiga" iz Beograda je objavila nedavno novi roman Radoslava Bratića "Trg soli".
Bratić je, kako je juče na prvom predstavljanju ove knjige rekao Gojko Tešić, napisao "čudesan roman", sakupivši iskustva iz Biblije, predanja i mitova. To je knjiga o istoriji trgovanja solju, "belim zlatom", ali nije istorijski roman. Reč je o modernom romanu koji govori o srednjem veku, ali i o našim danima, kakve su pisali Pekić i Kiš.
- Može se bez preterivanja reći da je ovo roman koji pripada samom vrhu srpske prozne književnosti. To je "so soli", kako to voli da kaže Miroslav Josić Višnjić - istakao je Tešić.
Još je mnogo superlativa izrekao Gojko Tešić na račun novog romana Radoslava Bratića: "jedan od najlepših lirskih romana posle ?Seoba? Miloša Crnjanskog", "izuzetno ostvarenje moderne srpske književnosti", "knjiga za pravu čitačku gozbu".
Radoslav Bratić, "veliki Šeherezadin ljubavnik", kako ga je po jednoj njegovoj knjizi nazvao Tešić, napisao je blistavu knjigu. Tešić se nada da ovo romaneskno delo neće moći da preskoče ocenjivači ovogodišnje produkcije koji odlučuju o važnim i uglednim nagradama. Mislio je, naravno, pre svega na NIN-ov žiri za roman godine i zato dodao da su oni i do sada pravili velike greške, pa je ne treba isključiti, kao mogućnost, ni ovoga puta.
"Trg soli" je roman koji traga za velikom temom začina, za trgovačkim putevima ovog "belog zlata" i za biblijskim izvorima slanih bunara. Priča i o onom i o ovom vremenu, makar pisac bio izložen čestim napadima gusara na brodove njegovih junaka. Čitalac će, naglašava Tešić, videti zašto su ljudi izneverili zavetno predanje i zašto su vremenom uz so počeli lažno da se kunu.
"So je znak sjedinjavanja čovjeka s Bogom", kaže pisac i dodaje da bez soli nema ni dobre priče.
Juče je na predstavljanju knjige Bratić rekao da je roman "Trg soli" i stvarnost i metafora, i magija i realnost. U knjizi je, kaže skromno pisac, okupio priče o soli iz Biblije i antičkih mitova. Interesovala ga je istorija: pad Vizantije, pad Srba pod Turke, vreme inkvizicije, ali on je istoriju nadograđivao, to je posao pisca, a o činjenicama treba da vode računa istoričari.
Roman je pokušao da završi kao bajku, mada bajke ne voli, jer u njima odrasli podvaljuju deci.
Z. R.
01.01.00
Borba
17.11.2002.
NOVI ROMAN RADOSLAVA BRATICA U ?NARODNOJ KNJIZI?
Cari price i pricanja
Jedan od najznacajnijih savremenih srskih poznatih pisaca Radoslav Bratic objavio je novi roman ?Trg soli?. U podnaslovu knjige je napisano: ?Roman sa prologom, u devet rukavaca?.
Na jucerasnjem predstavljanju ovog dela autor Radoslav Bratic kazao je da njegov naslov oznacava i stvarnost i metaforu, magiju i realizam. U svome delu, veli okuplja price o putevima soli kroz Hercegovinu, Evropu i svet, ali i dublje traga za ovom sustastvenom tvari kroz istoriju, od Biblije, antike, srednjovekovne stvarnosti i predaje do potonjih vremena. Pratio je dramu istorije i dramu coveka, a zanimalo ga je zasto su kroz istoriju ljudi uz so poceli i da lazu, da cine zlo. Prikazao je sudare civilizacija, kultura i obicaja u srednjem veku, ali i kako se istorija zla ponavlja, na ovaj ili onaj nacin, sve do danasnjeg vremena. Ipak, pokusao je da roman zavrsi kao bajku, da citaoca ne lisi nade i u ovome vremenu u kome je sve na pijaci i sve na prodaju, kao sto je to bilo kroz vekove.
Urednik Gojko Tesic istice da je ?Trg soli? jedan od najlepsih lirskih romana posle ?Seoba? Milosa Crnjanskog, izuzetno ostavrenje savrmene srspke proze, koje ce obelziti ovu godinu. On je napisao apoteozu ?belom zlatu?, pricu ? i o onom i o ovom vremenu?. Zavirio je duboko u srednjevekovni svet svog hercegovackkog zavicaja, ali i evropskih prostora, ?u doba prelomnih dogadjaja koji ce pomraciti istoriju?. To je doba ?kada su zlocini inkvizicije jos uvek svezi a pijace sirom sveta pune roblja za prodaju?.
Po Tesicu, ovaj majstor price, ?Seherezadin ljubavnik?, kako nosi naslov i jedna Braticeva knjiga iz poetike citanja, doveo je aktere svoje knjige na gozbu kkod Herceg Stjepana i o njima ispleo cudesnu pricu kakvu nalazimo samo u Bibliji, predanjima, bajkama i nasim epskim pesmama. To nije istorijski roman, vec magijska sinteza istorije, filozofije i etike. To je i povest o sadasnjosti vracena duboko u sredji vek, utkana u magiju pripovedacevog jezika, u cari, andricevski receno, price i pricanja.
M.Cvijetic
01.01.00
Politika
18.01.2003.
Savremeni roman
Mitizacija sveta
Radoslav Bratić: "Trg soli"; izdavač "Narodna knjiga", Beograd, 2002.
Povezivati naoko nepovezivo, ispričati romanesknu priču bez čvršće fabule, bez jasnog pripovedača i sa neodređenim prostorom i vremenom pripovedanja, a, pri tom, zadržati pažnju i saučesništvo čitaoca, bezmalo je uvek teško ostvariv književni zadatak.
On podrazumeva visoku koncentraciju čitalačkog smisla, u za njega teško odredivoj tački, i čitav niz prikrivenih motivacionih jezgara. Podrazumeva prepoznavanje čitaočevog interesa u formi nelinearnog teksta, odnosno obdržavanja globalne romaneskne narativne tenzije u zbiru sasvim raznorodnih priča.
"Trg soli", novi roman Radoslava Bratića (1948), ispisan u navedenom obrascu, na prvi pogled atipičnom za ovog pripovedača i romansijera, kroz vizuru priča o zemlji Hercega Stefana i trgovini solju i njenim putevima, pokušava zasnovati prostor priče i pripovedanja samog kao imaginarnog povratka u prostor izgubljenog raja.
Paralelni tokovi
Neposrednost doživljaja stvarnosti iz ranijih knjiga, ovde biva transponovana u neposrednost istorijskog koje se pretvara u mit, u priču koja se, na kraju i u savremenosti, bajkoliko sklapa ispred poznatog Bratićevog junaka dečaka Jakova.
Komponovan iz pet "slika" i devet "rukavaca", kao kompilacije različitih priča iz srpske srednjovekovne istorije, antičkih mitova i biblijskih legendi, putovanja po Hercegovini i puteva soli, ovaj obiman roman, propuštajući najrazličitije forme dalje i najdalje prošlosti kroz bazičnu mitsku svest, kroz veliko pripovedno "mi", gradi novi ram još jedne mitske slike sveta.
Dovodeći prošlost i sadašnjost u isti ram, ustanovljavajući pripovedanje kao paralelan istorijski i pseudoistorijski rakurs, pri tom vršeći raslojavanje i umnogostručavanje subjekta pripovedanja u kolektivitet, Bratić u rukavcima svoga romana stvarnosno ubrzano pretače u istorijsko, istorijsko u mitsko, a poznate helenske mitove još jednom pripoveda, te tako dobija knjigu čiji sam sadržaj pretenduje na status mitskog bivanja.
Putevi soli, istorijskih igara njenih monopola i njene pozicije srednjovekovne monete, pretvaraju se u monetu Bratićevog teksta uz pomoć koje traži konture vlastitog smisla.
Sveobuhvatna bajka
Ovaj smisao pripovesti se realizuje na trgu, metaforičnom ili pravom, iz priče ili onom na Drijevima, trgu bez grada, mestu preko kojeg Bratićeva Hercegovina "razgovara sa svijetom", unutar sveobuhvatne bajke o soli, tehnikom kolažiranja, uz mnoštvo anegdota i bizarnih istorijskih činjenica i predanja, dosetki i narodnih verovanja, pa i lucidnog ezopovskog glasa iz savremenosti.
Kako intriga priče nije personalizovana, niti odigrana u globalnoj strukturi romana, već je rasuta u nizu vremena, mnoštvu pojedinačnih priča, pred savremenim čitaocem, onim kome su nedovoljne mitske predstave sveta, otvara se i pitanje da li su putevi soli, ovako viđeni, dovoljno nosivi i za predstavu puteva pripovedanja. Odnosno, da li se oko pojma soli i njegovih izvedenica, pripovednih izmaglica, kao suština života i priče, zaseka u istorijsko, može organizovati priča koja ga se tiče.
Bez obzira na ovakve dileme, roman "Trg soli", Radoslava Bratića, pre svega, dubinom i širinom svog pripovednog zamaha, veštinom kojom se more prošlog potapa u sadašnjost pripovedanja, ali i implicitnom, često ironičnom, samosvešću teksta o svome biću, pokazuje se kao jedna od najuspešnijih knjiga iz prošlogodišnje prozne produkcije.
Nenad ŠAPONJA