26.05.15 City magazine
Valentina – Biografija jednog lika
Prekrasna Valentina Roseli stupa pred domaću publiku u punom sjaju. Junakinja Gvida Krepaksa još uvek zna kako da očara čitaoce – bez obzira što se u svetu stripa pojavila daleke 1965. godine, njeno vreme nije prošlo. Album pred nama je krunski dokaz da Krepaksov serijal poseduje vanvremensku privlačnost.
Italijanski strip maestro Gvido Krepaks (1933-2003) je svoju čuvenu lepoticu sa crnom paž frizurom prvi put nacrtao pre tačno pola veka. Valentina je prvo bila sporedna junakinja u serijalu Neutron, Krepaksovom šarmantnom odgovoru na Džejmsa Bonda i američke superherojske stripove, da bi se koju godinu kasnije izborila za centar pozornice i glavnu ulogu. U periodu od 1967. do 1995. godine, Valentina Roseli je postala uzbudljivo središte Kepaksovog crtačkog sveta. Njene avanture su na početku imale naglašen žanrovski naboj, nudile spoj kriminalističkih zapleta i naučne fantastike, da bi kasnije, sa sazrevanjem serijala, postajale sve nadrealnije, psihodeličnije i erotičnije. Krepaks je osmislio i nacrtao tridesetak stripovskih priča sa Valentinom u glavnoj ulozi – uključujući i od svih verovatno najikoničniju Babu Jagu po kojoj je 1973. godine snimljen i istoimeni film sa Kerol Bejker u naslovnoj ulozi.
Beogradski Darkwood je u albumu Biografija jednog lika poštovao posebnost Krepaksove zavodljive kreacije. Valentina je, naime, jedna od retkih strip junakinja koja je tokom godina sazrevala i starila (godine 1965. je bila u ranim dvadesetim, dok je poslednji album iz 1995. godine prikazuje kao damu od pedeset i nešto). U Biografiji jednog lika sakupljeni su radovi iz različitih perioda Krepaksovog stvaralaštva, a sve to sa željom da se čitaoci što bolje upoznaju sa Valentininim poreklom i prošlošću. Album počinje Neustrašivom Valentinom (1971/72), pričom koja prati život junakinje od začeća i rođenja početkom četrdesetih godina XX veka, pa sve do sredine šezdesetih kada je izrasla u pravu zavodnicu i počela da se bavi umetničkom fotografijom. Tu je, zatim, kratka i bajkovito intonirana Neustrašiva Valentina od papira (1968), još jedna priča o njenom detinjstvu, te četiri seksi strip-table (1976) koje su zapravo uvertira u epizodu Neutrona u kojoj će se Valentina i Filip Rembrant po prvi put sresti. Krivina Lezmo (1965) se dosta razlikuje od ostalih segmenata, crtež je slabiji, zaplet petparačkiji, ali, bez obzira na to, dobro je što je uvrštena u izbor – bez nje uvid u Valentinin razvojni put ne bi bio potpun. Album se završava na isti način na koji i počinje – rođenjem. Filip i Valentina u Valentininon detetu (1969/70) postaju roditelji malog Matije, a u ovoj nadrealno-alegoričnoj priči o materinstvu svoje mesto dobijaju pisac Semjuel Beket, glumica Luiza Bruks, strip junak Dik Trejsi (doduše, u nešto izmenjenom izdanju) i živopisna svita veštica i đavolaka iz Bulgakovljevog remek-dela Majstor i Margarita.
Mozaička struktura Biografije jednog lika omogućava odličnu osnovu za upoznavanje sa Krepaksovom neustrašivom junakinjom. Pored pažljivo odabranih stripova, ovo izdanje sadrži informativni predgovor Predraga Jovanovića i dirljiv pogovor Mira Silvere, a tu su i, nakon svake celine, komentari sina i supruge Gvida Krepaksa, Antonija i Luize. Krepaksovi stripovi su krcati posvetama i citatima – kako onim iz domena popularne i visoke kulture, tako i ličnim, preuzetim iz života Gvida Krepaksa i njegove porodice. Priloženi komentari skreću pažnju na neke detalje koje bismo najverovatnije prevideli i dragoceni su za bolje razumevanje kompleksnog Krepaksovog stripovskog sveta. Uredništvo Darkwooda obećava da će do sajma knjiga biti spreman i sledeći album o Valentini u kome će se naći mnogohvaljena trilogija Baba Jaga. Čekamo nestrpljivo!
Đorđe Bajić