23.06.03 Politika
NOVO U KNJIŽARSKIM IZLOZIMA
Roman o kneginji Milici
Živojin Žika Pavlović (1933–1998) jedinstvena je ličnost u srpskoj kulturi – podjednako je ostvario izuzetna filmska i književna dela, a nedavno je Cepter Book World u Beogradu objavio knjigu sećanja ovog stvaraoca "Planeta filma", koju je priredila njegova životna saputnica Snežana Lukić-Pavlović. Pavlovićeva filmska ispovest je prvorazredno štivo ove vrste – uzbudljivo sećanje na višeslojna događanja oko filma i posebno oko svega onoga što se njemu samom događalo. Galerija likova, uglednika naše kulture, plastično je prikazana, sa svim zgodama i nezgodama tako da je ova zanimljiva ispovest dragocena ne samo za filmske zanesenjake već za dobru literaturu uopšte.
Miloš Komadina (1955) jedan je od najznačajnijih pesnika u srpskoj književnosti danas i nije čudo što je Slobodan Mašić kao prvu knjigu u novoj biblioteci "Ogledalo" objavio njegovu zbirku pesama "Ono". Urednik je Draško Miletić, a on i izdavač kažu da im je ideja o nazivu edicije "Ogledalo" pala na pamet sa trećeg sprata na kojem stanuje Miloš Komadina i nadaju se da se ogledalo neće nespretnim rukovanjem razbiti...
Monah srpske kulture
Ljiljana Habjanović-Đurović, ekonomista po obrazovanju, ali pisac niza bestselera (romani "Ana Marija me nije volela", "Iva", "Ženski rodoslov", "Paunovo pero", "Petkana"...) objavila je novi roman "Igra anđela" – priču o kneginji Milici, jedinoj ženi koja je vladala Srbijom u deset vekova njene istorije... Kao iskusan pisac, čije su knjige objavljene u mnogim zemljama (Italija, Grčka, Češka, Francuska, Hrvatska...), Ljiljana Habjanović je, čini se, stvorila jedno od najnadahnutijih svojih dela – prava knjiga za one koji se spremaju na godišnji odmor: lepo pisana, sa obaveštenošću o tim davnim vremenima u kojima je kneginja živela. Knjigu je posvetila svome Anđelu Čuvaru, a objavila ju je novoosnovana izdavačka kuća "Aleksandrija" u Beogradu, urednik je Olga Krasić-Marjanović.
Eva Ras je na najdivniji način obeležila uspomenu na svoga supruga – darovitog slikara i tvorca bibliofilskih knjiga, dizajnera "Rasove azbuke"... jedne izuzetne ličnosti srpske kulture sedamdesetih godina prošlog veka, Radomira Stevića Rasa (1931–1982). Eva Ras je sačinila knjigu "Srebrna postelja" njemu u spomen i u nadahnutom predgovoru, govoreći o Rasu kao monahu srpske kulture, napisala:
"Ova knjiga obelodanjuje tajne sreće, mala svedočanstva, sačuvane dokaze o toj velikoj, jednostavnoj ljubavi... Živela sam kraj njega, bio je moj čovek i mrvice našeg zajedničkog života su u ovoj knjizi..".
Knjiga je kolaž ljubavi i plemenitosti: pisma, poruke, fotografije... osvetljavaju jedan život. Izdavač: Mrlješ, Beograd.
Eva Ras je ovih dana kod "Narodne knjige" objavila svoju novu knjigu – roman "Kuća na prodaju", o stradanjima srpske seljanke iz Gornje Repe sa Kosova.
Nove pesme
Predrag Bajo Luković (1958), pesnik i likovni umetnik (a inženjer prostornog planiranja po zanimanju) štampao je kod "Narodne knjige" svoje nove pesme "Rečita tišina".
Matija Bećković za Lukovićeve stihove veli: "Svaka pesma je jedan od pesnikovih autoportreta a svi ti autoportreti nisu ništa drugo nego potraga za jednim jedinim koji se krije iza svega kao što se Leonardo sakrio iza Mona Lize".
Novosadski izdavač "StÚlos" štampao je dvotomni roman Branka Ćulibrka Branćule (1938) "Novi Panoni". Po mišljenju Ljubiše Đidića, ovo je "jedna velika epska freska o jednom narodu i jednom po njega sudbonosnom vremenu i prostoru". Slikar po obrazovanju, Ćulibrk je ranije objavio četiri romana, a po rečima urednika Franje Petrinovića "Novi Panoni" su šolohovska saga o porodici Rajić a zbiva se u Bačkom Jarku, koloniziranom mestu kod Novog Sada.
I na kraju beležimo još tri nove pesničke knjige.
Milosav Buca Mirković, esejista i pesnik, pozorišni kritičar i hroničar našeg kulturnog života, autor tridesetak raznovrsnih knjiga, novu zbirku pesama nazvao je "Glumci zvezdokradice" (izdavač novosadski "Prometej"). U knjizi su pesme posvećene velikanima pozorišta, kao što su Olivera Marković i Ksenija Jovanović.
Irena Cerović-DŽamonja objavila je kod Slobodana Mašića knjigu pesama "Satenski sarafan" (biblioteka "Nova"). I prethodne četiri knjige ove pesnikinje štampao je Mašić, a njeni stihovi prevođeni su na ruski i jermenski jezik.
Igor Mirović napisao je knjigu pesama "Kremen plamen" ("Prometej"). Za ovu drugu Mirovićevu knjigu poezije Draško Ređep u pogovoru veli da je ovo "dnevnik nespokoja" i da je reč o veoma prepoznatljivom pesničkom glasu u Vojvodini danas.
FILMSKA KRITIKA
Zapiši to...
Knjiga Milutina Čolića
Milutin Čolić, legenda filmske kritike ne samo "Politike" već jugoslovenskog novinarstva, skoro pola veka pisao je filmsku kritiku iz dana u dan, tako reći. Izabrane Čolićeve kritike objavio je ovih dana Institut za film u Beogradu (urednik Miroljub Stojanović) pod naslovom "Zapiši to..". (Jugoslovenski film juče i danas). U predgovoru autor ističe da je prvu filmsku kritiku napisao 1954. godine. Dakle, i sam Čolić je deo istorije srpskog i jugoslovenskog filma – dobro obavešten, pronicljiv u sudovima i ocenama, on je o filmu pisao sa ljubavlju i strašću. I nije se libio da o filmu piše vesti, izveštaje, vodi razgovore sa uglednicima, piše kritike...
Izveštavao je sa najprestižnijih svetskih filmskih manifestacija, sretao se sa velikanima svetskog filma ne samo na FEST-u (manifestaciji koju je osnovao i podigao do sada nedodirnutu lestvicu...), u knjizi, koja pomalo (po nazivu) asocira na takođe slavnog reportera Egona Kiša), "Zapiši to.."., zanimljiva je i kao dokumentarno štivo, a na kraju su nezaobilazni razgovori koje je vodio sa Živojinom Pavlovićem.
R. Popović
01.01.00
Politika
21.12.2002.
U INSTITUTU ZA FILM
Umetnost pokretnih slika
Predstavljena knjiga uglednog kritičara Milutina Čolića "Zapiši to"
U prisustvu kolega, prijatelja i poštovalaca višedecenijskog rada Milutina Čolića, juče je u prostorijama Instituta za film, predstavljena knjiga ovog uglednog filmskog kritičara "Zapiši to". Ova reprezentativna knjiga obuhvata više od 330 kritika i recenzija jugoslovenskog savremenog filma, najvećim delom objavljenih u listu "Politika", u kome je Čolić pisao četiri decenije.
- Tumačeći i vrednujući umetnost pokretnih slika više od pola veka, Milutin Čolić postao je autentična, harizmatska ličnost domaće kinematografije, u kojoj je ostavio neizbrisiv trag - istakla je Zorica Jevremović i dodala da je ime ovog predanog filmskog kritičara postalo sinonim za FEST. Ona je ukazala na biografske podatke iz života Milutina Čolića, koji beleže zatočeništvo u norveškom logoru, osnivanje Narodnog pozorišta u Užicu, Međunarodnog filmskog festivala u Beogradu, stotine novinskih članaka...
Ističući da je domaća filmska kritika u dobrim rukama, zahvaljujući svakodnevnim novinskim naporima Milana Vlajčića, koji je potvrdio da učenik može prevazići učitelja, i Dubravke Lakić, budući da su u svojim tekstovima izbegli shvatanje kritike kao glorifikacije čak i najpoznatijih kinematografskih ostvarenja, Milutin Čolić je naglasio da su za objavljivanje knjige "Zapiši to" najviše zaslužni njegova supruga i Miroljub Stojanović, urednik izdavačke delatnosti Instituta za film.
Čolić je dodao da sadržaj knjige nije uspeo da obuhvati kritičke ocene nekih od izuzetno vrednih, čak kultnih kinematografskih ostvarenja, poput "Ko tamo peva", "Petrijin venac" ili "Buđenje pacova", budući da je kompjuterska obrada knjige već bila završena kada su iz obilja novinskih napisa pronađeni njegovi članci o istoimenim filmovima.
Čestitajući autoru na ovom značajnom poduhvatu, Dubravka Lakić je istakla da je ime Milutina Čolića postalo sinonim za trajnost, koja obavezuje i pred mlađe filmske kritičare postavlja visoke zahteve, koji se ne mogu lako prevazići. Dubravka Lakić je podsetila da je knjiga "Zapiši to" vredan dokument o posleratnom filmu, bez obzira na to da li će se i u kojoj meri čitaoci složiti sa iznesenim stavovima.
Z. Karanović