Čuvari knjige

13.01.09

Roman „Čuvari knjige“ Džeraldine Bruks, američke spisateljice i novinarke australijskog porijekla je priča o Sarajevskoj hagadi, najstarijoj sefardskoj hagadi na svijetu. Glavna junakinja Hana Hit je stručnjak za rijetke knjige. Ona dobija posao o kome je sanjala: da sprovede konzervaciju Sarajevske hagade, čudesne knjige koja osim neprocjenjive estetske vrijednosti posjeduje i duboku moralnu pouku. „Čuvare knjige“ objavio je „Alnari“ u prevodu Miroslava Bašića Palkovića.

Džeraldina Bruks (1955) je tokom minulog rata u BiH izvještavala za „Wall Street Journal“ i tada je saznala za sudbinu ove dragocjene knjige koja je preživjela burne vjekove, pa i nedavnu opsadu Sarajeva. Bila je ratni izvještač sa Bliskog istoka i sa Balkana. Prije dvije godine dobila je Pulicerovu nagradu za roman “Marš”, a njen roman “Godina čuda” postao je međunarodni bestseler”. Autorka je i romana “Devet djelova sreće” i “Strani dopisnik”.

Kako ste otkrili priču o Sarajevskoj hagadi?
- Bila sam u hotelu “Holiday Inn” i kao novinar reporter pokrivala sam ratna dešavanja. Zainteresovala sam se za sudbinu Hagade za koju se tada mislilo da je nestala. Kada sam saznala da je Enver Imamović rizikovao svoj život da je smjesti na sigurno mjesto, postala sam veoma zainteresovana...

“Čuvari knjige” je roman o Sarajevskoj hagadi koja je preživjela vjekove. To je knjiga sa sopstvenom sudbinom?
- Da, ona je preživjela i predstavlja simbol otpora svim vrstama religiozne i rasne netolerancije.

Zapanjuje kako su iluminatori razvili svoje tehnike i iskoristili ih u stvaranju ove rukopisne knjige. Zašto je po tome Sarajevska hagada tako jedinstvena?
- Zato što je rijetka knjiga. Kao prvo, Jevreji u 14. vijeku uopšte nijesu ilustrovali svoje knjige zbog naredbe koja je zabranjivala iscrtavanje likova. Kao drugo, mnoge hebrejske knjige iz tog perioda su namjerno uništene. Tako da se u tome ogleda njena dvostruka vrijednost.

Zašto je za vas sefardska istorija bila toliko interesantna?
- Period zajedničkog života, kada su muslimani, hrišćani i Jevreji živjeli jedni pored drugih je velika lekcija za danšnjicu. To je zasigurno bilo vrijeme kada su jevrejska umjetnost i nauka cvjetale.

Zašto ste posvetili “Čuvare knjige” svim bibliotekarima?
- Bibliotekari su veoma hrabri ljudi. Fizičku i duhovnu snagu posjedovali su bibliotekari kao što je Derviš Korkut, Aida Buturović i Enver Imamović, ali takođe i moralnu snagu danas pokazuju bibliotekari u SAD, koji ne žele da se podvrgnu Bušovim nastojanjima da zagledaju u lične bibliotečke kartone čitalaca.

Imate li iz Sarajeva reakcije na knjigu?
- Do sada su mi ljudi veoma toplo odgovarali, i to mi je drago. Mislila sam da moj roman ne treba da bude izraz poštovanja za hrabrost i mudrost ljudi toga grada.

Vujica OGNJENOVIĆ