17.03.07 Pobjeda
Društveni identitet i državni subjektivitet
Politička misao u Crnoj Gori, Radovan Radonjić
Razuđena politička misao u Crnoj Gori i njeni indikatori proučava se, osobito, iz ugla uticaja na: državno i nacionalno pitanje, na demokratiju, ljudska prava i slobode, međunarodne odnose, prezentirajući samo ono što je za tu misao “karakterističko i važno i što kao takvo ima trajniju vrijednost”
Naučna studija akademika Radovana Radonjića Politička misao u Crnoj Gori, koja se u izdavačkoj produkciji CID-ove biblioteke “Crna Gora” pojavila krajem 2006.godine je opsežno, seriozno, sistematsko i naučno – istraživačko djelo koje po svom obuhvatu, pronicanju interakcije unutrašnjih i spoljnih činilaca na društveni život te političko filozofskoj ekspresiji analize društveno - istorijske, državno - pravne i socio-političke ravni crnogorskog društva i njegovih državnih oblika, predstavlja kapitalno djelo u oblasti političkih nauka, što će predstavljati fundamentum svakog budućeg pristupa u proučavanju i istraživanju istorije političke misli i strukture socijalnog, ekonomskog, političkog, državno - pravnog i kulturološkog organizma Crne Gore u periodu od dva stoljeća (1800 - 2000).Kako domen političke nauke zrcali nauzvišenija pitanja ljudskog života a tiče se dobra, pravde, vrline, opšte koristi, sreće i blagodeti to ju je, Platon odredio kao “kraljevsku nauku”, a Aristotel kao “najvažniji dio filozofije ljudskih stvari”, što uz etiku i ekonomiju čini dio praktičke filozofije, dok je R. Mohl definiše kao “cvijet nauka o državi”. Sama riječ politika se izvodi od grčke riječi politikos što znači “javni interes polisa”, “umjetnost vladanja državom” ili “državna vještina”, zbog čega je antička filozofija smatrala da je njen cilj učiniti građane dobrim putem obrazovanja i odgajanja karaktera. Slijedeći ovakav gnoseološki fenomen i skolastiku ljudskog društva te važnost i uticaj političke misli na socijalne odnošaje politički filozof, socijalni teoretičar, etičar, povjesničar i retorik dr Radovan Radonjić predočava da je “crnogorsko društvo tokom sveukuponog razvoja, jednako kao i svako društvo - eminentno političko društvo”, jer “ne postoji period u crnogorskoj istorijskoj prošlosti u kome njeni subjekti nisu tragali za oblicima i sadržajima boljeg i sigurnijeg života niti ima dokaza da su bili lišeni politike i političkog što su inspirisani bilo misaonim nasljeđem Helade, bilo refleksijom slovensko-vizantijske tradicije, municiplanog uređenja primorskih gradova, karolinških uzora vladanja i evropske političke kulture”, a osobito autentičnim i originernim oblicima i sadržajima političkih ustanova i ideja nastalih u vjekovnoj borbi za slobodu crnogorskog naroda.
Politička misao kao ontološko svojstvo čovjeka te razvojne faze uzročnosti, zakonitosti i karakteristike istorijskog hoda i državno - pravnog razvića crnogorskog društva opredjelili su i same ciljeve ove naučne studije što ih je, kao hipoteze, postavio i potvrdio njen autor prof. Radonjić:da li Crna Gora tokom DžIDž i DžDž vijeka ima svoju autentičnu političku misao i što je karakteriše; koji unutrašnji i spoljašnji faktori utiču na formiranje i razvoj te misli; kako i u kolikoj mjeri ta misao korespondira sa evropskom političkom misli svoga doba i kakav je i kolik uticaj političke misli na društvenu empiriju Crne Gore. Pri tome, razuđena politička misao u Crnoj Gori i njeni indikatori proučava se, osobito, iz ugla uticaja na: državno i nacionalno pitanje, na demokratiju, ljudska prava i slobode, međunarodne odnose, prezentirajući samo ono što je za tu misao “karakterističko i važno i što kao takvo ima trajniju vrijednost”. Prof. Radonjić ističe da “genealoško stablo” političke misli ne potiče iz jednog izvora i nije jednosmjerno nego je najčešće ona indirektna i skrivena u logici i filozofiji pravnih propisa, vladarskih proklamacija, vojničkih zapovjesti, literarnim ostvarenjima, autorskim djelima vladalaca, kolektivnim odlukama političkih tijela, narodnim umotvorinama i sl. za čiju je eksplikaciju autor koristio analitičko – kritički metod kao i metod istorijskih nauka.
Pored uvodnog dijela naučna studija Politička misao u Crnoj Gori akademika Radovana Radonjića metodološki je iskazana i strukturirana kroz pet posebnih djelova koji čine istorijske i razvojne cikluse crnogorske političke misli: k centralnoj vlasti i međunarodno pravnom subjektivitetu (1800 - 1878); od nezavisnosti do gubitka države (1878 - 1914); bez identiteta i orijentacije (1918-1941);novi društveni identitet i državni subjektivitet (1941-1989) i novi početak (1989-2000). Studija ima zaključke, rezime na engleskom jeziku, registar ličnih imena, bogate i raznovrsne izvore i literaturu inkorporiranim kroz sami tekstu studije i opsežne fusnote sa obiljem napomena i objašnjenja koje čine njenu posebnu dragocjenost, te biografske podatke o autoru.
Na kraju ovog prikaza, naučnoj javnosti i ljubiteljima crnogorske istorije i njene političke, državne, pravne i socijalne misli s osobitim poštovanjem preporučujemo ovo veliko i plodonosno djelo i pregnuće akademika Radovana Radonjića koje čini počast crnogorskoj nauci i njenoj političkoj filozofiji i kulturi, a kojim njen autor pribavlja zasluženo priznanje i poštovanje te uvjerenje da mu je trudoljubiva “naučna sjetva sazrela u bogatu žetvu” (Mendeljejev).
Čedomir Bogićević