03.07.07 Večernje novosti
Klasik novog milenijuma
Midlseks, Džefri Eugenides
ROMAN Džefrija Eugenidesa "Midlseks", objavljen još 2002. godine kada je ovenčan i Pulicerovom nagradom, ponovo se našao na top-listama najprodavanijih knjiga u Americi, zahvaljujući Opri Vinfri. Kraljica tok-šoua i jedna od najmoćnijih žena sveta je kao preporuku za čitanje tokom predstojećeg leta navela ovu originalnu, epsku priču o sudbini bića koja u sebi objedinjuju oba pola, i izazvala pravu pomamu za knjigom koja je odmah uskočila na drugo mesto liste najčitanijih "Pablišer viklija".
"Klasik novog milenijuma" koji mnogi smatraju jednim od najznačajnijih romana u poslednjih četvrt veka, je priča o Kaliope (ili Kalu), najređem obliku hermafrodita, devojčici u drugoj generaciji grčkih doseljenika u Ameriku kod koje u pubertetu izostaju uobičajene polne promene. Knjiga ne prestaje da iznenađuje čitaoca od početka do kraja, i predstavlja epsko putovanje kroz vreme, kroz istoriju porodice kroz koju teče gen - krivac za Kalovu neobičnu sudbinu.Veći deo romana nastao je u Berlinu, i to dok je autor stanovao u kući u kojoj je tokom sedamdesetih živeo i Dejvid Bouvi - zvezda koja je kao neko ko je dosta flertovao svojom androgenošću poslužila Eugenidesu kao jedan od uzora. Ipak, početnu inspiraciju za knjigu pružio mu je Herkulin Barbin, pesnik iz 19. veka koji je pisao o hermafroditima.
MIŠEL
KAO činjenicu značajnu za nastanak "Midlseksa" Eugenides navodi i podatak da su njegovi roditelji želeli da (posle dva sina) dobiju devojčicu i nazovu je Mišel, i da i dan danas kada čuje istoimenu pesmu "Bitlsa" pomisli kako je trebalo da bude žensko.
M. MIRKOVIĆ
30.06.07 Pobjeda
Epska priča o sudbini bića
Midlseks, Džefri Eugenides
Izdavačka kuća "Mono&Manjana"objavila je roman "Midlseks" dobitnika američke Pulicerove nagrade Džefrija Eugenidesa, u prevodu Aleksandre Čabraje.Glavni junak romana, Kaliope (Kal) Stefanides, raste kao djevojčica u drugoj generaciji grčkih doseljenika u SAD, međutim, u pubertetu izostaju uobičajene ženske polne promjene.
Nazvana po epskoj muzi, Kaliope je najređi oblik hermafrodita i više muško nego žensko, više Kal nego Kaliope.Kroz Kalovu priču, pisac upoznaje čitaoce sa životom njegovih babe i djede, roditelja i ostalih članova porodice kroz koju teče gen –uzročnik Kalove neobične sudbine.
Krećući se kroz vrijeme, ta moderna bajka počinje od obala turske imperije, preko Detroita i američkih oblakodera, do današnje Evrope, upoznajući čitaoce sa svijetom bogatim kulturom i istorijom, navodi izdavač.
Džefri Eugenides rođen je u Detroitu 1960. godine. Dvije godine po završetku studija engleskog i kreativnog pisanja na Stanford univerzitetu objavio je prvu kratku priču. Njegova proza objavljivana je u brojnim časopisima, uključujući "Njujorker" i "Pariz Rivju". Za svoju epsku priču o sudbini bića koje u sebi objedinjuje oba pola Eugenides je 2002. godine nagrađen Pulicerovom nagradom. Dobitnik je i brojnih drugih književnih stipendija i nagrada.
Eugenidesova početna inspiracija za roman "Midlseks" bio je Herkulin Barbin, pjesnik iz 19. vijeka koji je pisao o hermafroditima, a snažan utisak na njega je ostavilo i odrastanje sedamdesetih godina, kada se, kako sam kaže, vjerovalo da ličnost i polno ponašanje zavise od načina na koji je čovjek odgajan.
22.06.07 B92
Preporuke Opre Vinfri
Midlseks, Džefri Eugenides
Zahvaljujući preporukama Opre Vinfri šta čitati za leto 2007. u Americi je ponovo nastala pomama za knjigom Midlseks Džefrija Eugenidesa, dobitnika Pulicerove nagrade.
Prevela – Aleksandra Čabraja
Zahvaljujući preporukama Opre Vinfri „Šta čitati za leto 2007.“ u Americi je ponovo nastala pomama za knjigom Midlseks Džefrija Eugenidesa, dobitnika Pulicerove nagrade. Tako se ovaj roman, objavljen 2002. godine ponovo našao na top listama najprodavanijih knjiga uskočivši odmah na drugo mesto liste Publišer viklija.
Za sve one koji su možda propustili da pročitaju možda je dobar trenutak da se pozabave ovim krajnje neobičnim romanom.
Pre nego što se pojavio, Midlseks je bio roman koji se sa velikim uzbuđenjem očekivao. Razlog je bio veliki broj obožavalaca prve knjige Džefrija Eugenidesa Virgin Suicides, objavljene 1993. godine. Vrhunac uspeha Virgin Suicides doživela je tokom 1999. godine kada postaje mejnstrim zahvaljujući filmskoj adaptaciji Sofije Kopole.
Skoro deset godina kasnije Eugenides ispunjava očekivanja mnogih napisavši originalnu, epsku priču o sudbini bića koje u sebi objedinjuje oba pola, za koju je nagrađen Pulicerovom nagradom 2002. godine.
Džefri Eugenides je rođen u Detroitu 1960. godine, kao treći sin iz braka u kome su izmešani koreni Grčke i Irske. Dve godine po završetku studija engleskog i kreativnog pisanja na Stanford univerzitetu. objavio je prvu kratku priču. Njegova proza je objavljivana u mnogobrojnim časopisima uključujući i Njujorker i Pariz Rivju.
Pored Pulicerove Eugenides je dobitnik i brojnih stipendija i književnih nagrada. Sa ženom i kćerkom se preselio u Berlin u sklopu nemačkog akademskog programa razmene. Tamo je i nastao veći deo knjige Midlseks. U Berlinu je živeo u kući u kojoj je, prema rečima komšija (koji su čitali Eugenidesove knjige i rado ih sa njim komentarišu na stepeništu ispred kuće) sedamdesetih godina dok je boravio u Berlinu, živeo Dejvid Bouvi.
Eugenidesova početna inspiracija za roman Midlseks bio je Herkulin Barbin, pesnik iz XIX veka koji je pisao o hermofroditima. Ali njegovo iskustvo odrastanja u 70-tim godinama, kada se kako sam kaže, verovalo da ličnost i polno karakteristično ponašanje zavisi od načina na koji ste odgajani, ostavilo je još veći utisak na njegove ideje. I sam Dejvid Bouvi, koji je dosta flertovao svojom androgenošću, bio je Eugenisu jedan od uzora. Ne manje značajna je i činjenica da su Eugenidesovi roditelji želeli da, posle dva sina dobiju devojčicu koju bi nazvali Mišel. Zbog toga i danas, kad čuje pesmu Bitlsa – Mišel, pomisli da je trebalo da bude žensko.
Siguran u svoju priču o sudbini bića koje u sebi objedinjuje oba pola Eugenis je napisao Midlseks, roman za koji mnogi smatraju da je jedan od najznačajnijih romana objavljenih u poslednjih 25 godina.
Rastući kao devojčica u drugoj generaciji grčkih doseljenika u Ameriku, za Kaliope (ili Kal) Stefanides promene nastaju u pubertetu kada izostanu uobičajene ženske polne promene. Nazvana po epskoj muzi, Kaliope je najređi oblik hermafrodita, i više muško nego žensko, više Kal nego Kaliope. Iako se ovaj podatak otkriva na samom početku, ova knjiga ne prestaje da iznenađuje čitaoca do samog kraja. Kroz Kalovu priču, pisac nas upoznaje sa životom Kalovih babe i dede, roditelja i ostalih članova porodice, kroz koju teče gen, uzrok za Kalovu neobičnu sudbinu. Krećući se kroz vreme, na ovom epskom putovanju, priča počinje od obala turske imperije, preko Detrotita i američkih oblakodera do današnje Evrope, dovodeći čitaoca do zapanjujućih otkrića.
Kroz svet bogat kulturom i istorijom, Eugenides nas vodi u slojevitu, modernu bajku koja ide do same suštine glavnih junaka i potvrđuje da vreme velikih pisaca još nije prošlo.
Klasik novog milenijuma!
„Posle više decenija, ponovo se sećam umrlih prababa i pradedova, davno izgubljenih rođaka, nepoznatih srodnika ili, u slučaju ukrštenih porodica, kao što je moja, svih njih zajedno. I zato, pre nego što bude kasno, želim sve da zabeležim: putovanje ovog gena kroz vreme. Pevajte sada, o muze, o recesivnoj mutaciji mog petog hromozoma...
... oprostite ako ponekad zvučim pomalo homerovski. I to nosim u genima.“
616 str, broš povez
Izdavač: Mono i manjana