Prilozi za srpsku istoriju

dnosi se na SANU, na stanje i odnose u njoj, na vreme Memoranduma, na sam Memorandum i na godine posle Memoranduma, kada je Akademija zapala u duboku krizu i ne bez razloga trpela razložne javne kritike.

U nekoliko priloga reč je o hrvatsko-srpskim odnosima, jugoslovenskoj ideji, o tome kakav stav prema Srbima je imao hrvatski ban Josip Jelačić, kako je predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović ispoljavala teritorijalne pretenzije prema Vojvodini i kako se Srbi i Srbija neprestano iznenađuju zbog neprijateljskog antisrpskog ponašanja Hrvatske i Hrvata.

Kako je u najnovije vreme postalo aktuelno pitanje naučne politikanske revizije srpske istorije o počinjenom genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, posebno prema broju ubijenih Srba, o ovom problemu uvrstili smo više tekstova.

Reč autora:
Njima sam ukazao na činjenicu da oni koji stoje iza revizije nemaju naučni zadatak, da istinski, na osnovu mnogih postojećih prvorazrednih izvora, utvrđuju činjenice, već da po svaku cenu, bez dokaza, umanjuju razmere genocida počinjenog u vreme postojanja Nezavisne Države Hrvatske.

S namerom da prikriju taj nedvosmisleni nemoralni politički cilj, revizionisti, mahom bez naučnih kvalifikacija, bez srama i stida sebe prikazuju kao vrhunske stručnjake za genocid, a one koji im se suprotstavljaju proglašavaju za diletante, amatere i neznalice.

U pomenutim tekstovima koje objavljujem pokušao sam da ukažem na to kako se prema ovom pitanju odnosi država, a kako Srpska pravoslavna crkva.