Vječna zublja

01.02.06 Politika

U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti juče je predstavljena knjiga akademika Svetozara Koljevića „Vječna zublja” (objavio Zavod za udžbenike i nastavna sredstva) u kojoj ovaj svestrani znalac naše i svetske književnosti pažljivo razvrstava slojeve folklornog nasleđa u našoj pisanoj književnosti. Podnaslov dela: Odjeci usmene u pisanoj književnosti, ukazuje na objedinjavajući karakter svih studija sadržanih u knjizi.

Prema rečima Nade Milošević-Đorđević, dopisnog člana SANU, „Vječna zublja” posvećena je dinamičnom odnosu usmene i pisane književnosti, a činjenica da je autor u podnaslovu izbegao reč uticaj doprineo je višedimenzionalnosti dela. Akademik Koljević sagledao je folklorno nasleđe u stvaralaštvu Petra Hektorovića, Sarajlije, NJegoša, Radičevića, Zmaja, Domanovića, Kočića i Andrića, a u poslednjoj studiji bavi se umetničkim postupcima „muzikalnih folklorista”, piscima 20. veka, Brankom Miljkovićem, Matijom Bećkovićem, Vaskom Popom, Rajkom Petrovim Nogom. Kako je rekla Nada Milošević-Đorđević, Koljević je građi pristupio kao komparatista, ali i kao tumač i istoričar književnosti, nastojeći da osvetli idejne uzroke posezanja pisaca za usmenom književnošću.

– „Vječna zublja” isto je što i „Trijumf inteligencije”. Ova dva naslova Svetozara Koljevića dele četiri decenije, u kojima njegove rukopise osvetljava vječna zublja. Ova knjiga još jednom potvrđuje da je inteligencija Koljevićevo „vjeruj”. NJegova rečenica ne drema već burno merka priliku gde bi skrenula i dovela u sumnju nešto u šta do sada nismo sumnjali – rekao je akademik Matija Bećković.

Pesnik Rajko Petrov Nogo, između ostalog, kazao je da u ovom nadahnuto napisanom delu akademika Koljevića živo pulsira naša narodna književnost, a autor je upečatljivo pratio kako ponornički izranjaju drevni oblici usmene kulture u našoj pisanoj književnosti.

- A kako je ova „nevolja” počela? Pre 45 godina na jednom skupu o našem nobelovcu podneo sam referat o Andriću i narodnoj književnosti u kojem sam objasnio kako ona živi i preobražava se u njegovom delu. To je bila polazna tačka za ovu knjigu koja se razgranala u razmatranje funkcije usmene u pisanoj književnosti – objasnio je akademik Svetozar Koljević.

J. Nikolić