11.12.04 Danas
Dobro susedstvo i intimni zločin
Bosna. Anatomija rata, Ksavije Bugarel
Izdavačka kuća Fabrika knjiga objavila je u svojoj ediciji Reč knjigu "Bosna. Anatomija rata" Ksavije Bugarela, u prevodu Jelene Stakić. Ksavije Bugarel radi u francuskom Nacionalnom centru za naučna istraživanja i bavi se jugoslovenskim ratovima i islamom na Balkanu. Zajedno sa Natali Klajer priredio je knjigu "Novi balkanski islam. Muslimani kao akteri postkomunizma /1990-2000/".
"Knjiga "Bosna. Anatomija rata" značajan je doprinos razumevanju jednog sukoba koji obiluje paradoksima. Njen autor odbija da se zatvori u okvire debata koje su, koliko god bile legitimne, ipak pokazale da ne omogućuju dublje razumevanje rata u Bosni. Bugarel odbija da govori o tome da li je taj rat bio građanski ili agresija spolja. On odbija i pojednostavljeno suprotstavljanje dželata i žrtava u tom ratu, kao i raspravu o ideološkoj prirodi etničkog čišćenja. On se distancira od politikoloških i diplomatskih pristupa, kao i od stanovišta zasnovanog isključivo na primeni međunarodnog prava, koji preovlađuju u raspravama u Francuskoj. (...) Bugarel glavne elemente za svoje objašnjenje sukoba traži pre svega u samoj Bosni, u unutrašnjim protivrečnostima te složene zemlje. Tako je sociolog pružio najefikasniji alat za rasplitanje bosanskog klupka...", stoji u osvrtu Bernara Lorija, profesora za balkansku istoriju na Nacionalnom institutu za orijentalne jezike i civilizacije u Parizu, na koricama ove knjige.
"Bosna. Anatomija rata" privlači pažnji već sugestivno dizajniranom naslovnom stranom. Na njoj je list (iz novina?) sa arapskim pismom sa upečatljivim tragovima od prevrnute šoljice sa kafom iz koje se obično proriče sudbina (ali ovi tragovi bojom istovremeno asociraju i na skorenu krv). Unutar korica možda je najzanimljivija, a upravo u vezi sa naslovnom stranom - ritualom ispijanja kafe, središnja, treća glava knjige "Dobro susedstvo i intimni zločin" koja se bavi pitanjima u kojima je, kako kaže Bugarel, "sažeta jedna od zagonetki bosanskog rata: Kako se od dobrog susedstva prelazi na zločin? Kako se jučerašnji sused pretvara u ubicu?", razmatrajući najpre reč "komšiluk" čija konotativnost upućuje i na neka značenja izvan reči "susedstvo". Jedan od najzanimljivijih priloga u ovoj glavi je i onaj koji se bavi pitanjem mešovitih brakova "između mita i stvarnosti". Najzad, ovo je vrsta takve (istoriografske) literature, ali i takve uzbudljive knjige koja upravo tangira ljude sa prostora o kojima piše, da su i njeni dodaci podjednako važni i interesantni, a među njima svakako tabele verskog i nacionalnog sastava bosanske populacija (1879-1991), na primer, ili mape, pogotovo one koje pokazuju planove podele Bosne od Vens-Ovenovog do konačnog Dejtonskog sporazuma.
I. Matijević