Trg heroja

jere skandala svakako je bila zaslužna i činjenica da je taj komad bio napisan po narudžbi “svetog hrama austrijske kazališne umjetnosti“, bečkog Burgtheatra, a povodom njegovog 100. rođendana. Trg heroja posljednji je Bernhardov dramski komad i njegov konačni obračun s domovinom koja je uvijek bila jedna od središnjih tema autorova stvaralaštva. Skandal oko Trga heroja počeo se rađati gotovo dva mjeseca prije praizvedbe komada kada su bez dopuštenja nakladnika objavljeni neautorizirani ulomci iz toga Bernhardovog djela u kojima se o austrijskom narodu govori kao o "šest i pol milijuna debila i manijaka" i iz kojih se moglo iščitati da "u Beču ima više nacista nego trideset i osme". Na reakcije nije trebalo dugo čekati. I iako nitko nije poznavao kompletan tekst, gotovo svi istaknuti austrijski političari javili su se za riječ u slučaju Trga heroja. I dok su se tadašnji savezni kancelar Franz Vranitzky i ministrica obrazovanja Hilde Hawlicek zalagali za temeljno pravo umjetnosti na slobodu i za izvedbu komada, čuli su se brojni glasovi koji su tražili zabranu predstave. Tadašnji vicekancelar Alois Mock tražio je da se spriječi premijera i predstava skine s repertoara Burgtheatra s argumentom da jedna ovakva predstava ne može biti financirana sredstvima iz državne blagajne, tj. novcem poreznih platiša koje se u njoj besramno vrijeđaju. I predsjednik Austrije, Kurt Waldheim, vidio je u Trgu heroja zloupotrebu demokracije i "grubu uvredu austrijskog naroda", a perjanica desničarske Slobodarske stranke Austrije, Jörg Haider, zahtijevao je da se Peymanna istjera iz Beča riječima: "Van iz Beča s tom ništarijom!" Premijera je ipak održana s oko tri tjedna zakašnjenja i uz demonstracije ispred Burgtheatra. Žučna javna rasprava oko Trga heroja pobrinula se, kako to obično biva, za dobru prodaju karata a Thomasa Berharda publika je nakoj premijere nagradila 40-minutnim pljeskom.(Dunja Dragojević)