Plameni sjaj

06.05.07

U novom romanu Trejsi Ševalije "Plameni sjaj" opisan je djelić iz neobičnog života poznatog engleskog pjesnika i slikara Vilijema Blejka. Junake ovog romana, članove porodice Kelavej, došljake u London i Blejkove susjede i porodicu Baterfild, autorka je smjestila u 1792. i 1793. godinu, džordžijansku epohu britanske imperije u usponu. Mladi članovi ovih porodica, Džem Kelavije i Megi Baterfild umiješaće se u život svog susjeda, štampara, gravera i revolucionara Vilijema Blejka. On sprovodi Džema i Megi kroz nepredvidivi, burni prelaz od nevinosti do iskustva. "Plameni sjaj" obiluje dramatikom: na njegovim stranicama smjenjuju se požari, pogrebi, cirkuske predstave, zavođenja, stari zanati. Ovaj roman objavila je "Laguna" u prevodu Nenada Dropulića.
Za "Vijesti" Trejsi Ševalije je govorila u jeku svjetske promocije "Plamenog sjaja", iz Londona gdje živi.

- Početkom 2001. godine u londonskoj galeriji Tejt bila je izložba djela Vilijema Blejka - kaže Trejsi Ševalije.
- Na ogromnim panoima bili su izloženi najrazličitiji eksponati kojima su predstavljeni detalji Blejkovog života: njegove slike, komercijalne gravire, knjige štampane i bojene njegovom rukom, tekstovi i pisma koji ilustruju radikalno mišljenje i boemsku prirodu. Blejkove pjesme su mi bile bliske još i na studijama, a njegove slike zajedno sa pjesmama nikada ranije nijesam vidjela. Sjećam se da sam stajala na sredini jedne prostorije u muzeju, zbunjena različitošću i žestinom njegovog djela pomislila sam "Ovaj momak ili je bio lud ili pod drogom, ili i jedno i drugo."
Poslije izložbe kupila sam bilježnicu sa njegovim likom na koricama, pomislivši "Ova bilježnica će mi koristiti jednoga dana za moju knjigu o Blejku". Dvije i po godine kasnije sam u nju počela da bilježim. Godinu dana prije početka pisanja romana istraživala sam, čitala knjige o Blejku, njegova djela. Brojna interesovanja i preokupacije su se slile u njegovoj ličnosti: poezija, filozofija, teologija, erotika, politika, socio-ekonomija.

Pisanje "Plamenog sjaja" pred vas je stavilo mnoge izazove. Kako ste izabrali pristup temi?
- Moj podsticaj je bio da pronađem kontekst u kome bih predstavila ekscentričnog pjesnika i umjetnika Vilijema Blejka. Nijesam željela da pišem biografski roman, već da stavim Blejka u situaciju u kojoj će on biti naklonjen ljudima oko sebe. Doista sam željela da pokušam da odgovorim na pitanje: "Kako je izgledalo biti susjed Vilijema Blejka?"

Zašto ste izabrali 1792. i 1793. godinu da u njih smjestite radnju vašeg romana?
- Radnju romana sam smjestila u period 1792. i 1793. godine, jer tada je Blejk napisao svoju slavnu zbirku pjesama "Pjesme iskustva", pošto je 1788. napisao "Pjesme nevinosti". "Pjesme iskustva" su dijelom njegov odgovor na Francusku revoluciju koja je upravo tada počinjala da ide zlovoljno, 1792. godine, ubistvom francuskog kralja, kao i masakrom na hiljade stanovnika.

Kako Vi objašnjavate taj model suprotnosti (nevinosti i iskustva) u Vašem romanu?
- Iako se za nevinost i iskustvo podrazumijeva da treba da budu suprotnosti, oni ne isključuju uzajamno postojanje. Neka nevina djeca pokazuju iskre iskustva i svi mi poznajemo odrasle koji izgledaju djetinjasto. U romanu sam istražila ta dva stava, predstavljena kroz dvoje djece, Džema i Megi. Džem postiže iskustvo življenjem u Londonu i pomjeranjem od nevinosti do iskustva. Njegovo drugo iskustvo je inicirala Megi i to se pojavljuje na kraju knjige u stavu ponovo zadobijene nevinosti. To je ono što je Blejk pokušao da im pokaže - da smo u sredini nevinosti i iskustva, mi sami, mi smo samo djelić i nevinosti i iskustva.

Pored Blejka, opisali ste još jednu znamenitu ličnost toga doba - Filipa Astlija. Danas je on poznat kao otac modernog cirkusa. Zašto je on bio toliko značajan i inovativan?
- Prije Filipa Astlija nije bilo cirkusa. On je počinjao svoje predstave sa jašući konja i otkrio je da je najbolje koristiti arenu za predstavljanje tačaka. Potom je on razvio i obogatio nastupe i uključio mnoge druge performanse, pa i dan danas njegove inovacije predstavljaju osnovu savremenog cirkusa - arena sa mnogo različitih predstava, često predvođene jahanjem konja.

Bila sam radosna što sam otkrila da je Astli živio u kući koja se nalazila iza Blejkove. Za mene, romansijera koji crpi građu iz istorijskih tema, otkriće da su te dvije živopisne osobe živjele u susjedstvu, predstavljalo je dar. Odlučila sam da iskoristim Astlija i cirkus kao kontrapunkt Blejku. Astli je bio veoma uspješan, otvoren biznismen i družio se sa povučenim umjetnikom. Tome nijesam mogla odoljeti!

Vujica OGNJENOVIĆ

"DJEVOJKA SA BISERNOM MINĐUŠOM"

Trejsi Ševalije rođena je u Vašingtonu 1962. godine, njeni preci sa očeve strane su iz Švajcarske (najvjerovatnije francuski hugenoti). Svoju spisateljsku karijeru počela je romanom "Djevičanski plavo", ali svjetsku popularnost je stekla romanom "Djevojka sa bisernom minđušom". (Ovaj roman naslov, ali i temu duguje jednoj od najmisterioznijih slika velikog holandskog slikara Vermera, čija će se monografija u okviru aktuelne kolekcije "Vijesti" pojaviti upravo sljedećeg četvrtka.) Potom slijede "Pali anđeli" i "Dama i jednorog". Završila je studije književnosti u SAD, da bi se potom preselila u Veliku Britaniju, gdje živi od 1984. Do 1993. je radila u izdavaštvu, a potom se posvetila postdiplomskim studijama kreativnog pisanja. Mentori su joj bili poznati britanski pisci Malkolm Bredberi i Rouz Tremejn.

ČOVJEK KOGA SU INSPIRISALE VIZIJE

Ovo nije prvi put da pišete o detaljima iz života poznatih umjetnika. U najuspješnijem romanu "Djevojka sa bisernom minđušom" pisali ste o holandskom slikaru Vermeru. Nalazite li sličnosti između Vermera i Blejka? Zašto je Vermer bio tako jedinstven?
- Blejk je bio neobičan čovjek koga su inspirisale vizije. On je viđao anđele na drveću i svakodnevno je razgovarao sa svojim umrlim bratom, a sve to bez posredstva i pomoći droga. Kao rezultat toga on je imao jedinstven pogled na svijet i iako je pokušavao da komunicira sa drugim ljudima, rijetko je u tome bio uspješan. Većina njegovih djela su veoma teška za razumijevanje, iako su takođe divna i poetična.
Ja smatram da su i Blejk i Vermer bili jedinstveni, sebi svojstveni umjetnici sa jasnim idejama njihovog ličnog stila. Pretpostavljam da su obojica bili više tihe i zatvorene ličnosti, strasno zaraženi sopstvenim radom.

26.04.07 Vreme

London džordžijanske epohe, iz godine 1792, sa brojnim živopisnim stvarnim i izmišljenim likovima, čudnim zapletima i događajima oživio je u najnovijem romanu "Plameni sjaj" Trejsi Ševalije. Njen peti roman, kao i sve prethodne objavila je "Laguna" u prevodu Nenada Dropulića. "Laguna" je, pomenimo i to, četvrti izdavač u svijetu koji je među svoja izdanja uvrstio "Plameni sjaj", samo dvije nedjelje poslije svjetske premijere.
Trejsi Švalije (1962) je Amerikanka, a u Velikoj Britaniji živi od 1984. Svjetsku popularnost stekla je romanom "Djevojka sa bisernom minđušom" (o životu holandskog slikara Vermera i nastanku istoimene slike), a njeni ostali romani ("Pali anđeli", "Dama i jednorog" i "Djevičanski plavo") bili su hitovi. Kao i u romanu "Pali anđeli" i u "Plamenom sjaju" Trejsi Ševalije opisuje sudbinu dvije porodice: Kelavejevi su odlučili da se poslije tragične pogibije najmlađeg sina iz dobroćudnog dorsetskog sela presele u London, a Baterfildovi već žive u gradu. Glava porodice Kelavej, Tomas je vješt drvodjelja, pa kod Filipa Astlija, vlasnika cirkusa nalazi zaposlenje. Usred grada, napetog zbog sve krvavije Francuske revolucije, stvara se neobična veza između Džema, najmlađeg sina Kelavejovih, i iskusne Londonke Megi Baterfild. Njihovo prijateljstvo dobija dramatičan tok kada se upetljaju u život svog susjeda, štampara, gravera i revolucionara Vilijema Blejka (1757-1827). On sprovodi Džema i Megi kroz nepredvidivi, burni prelaz od nevinosti do iskustva. Njihovo putovanje nadahnuće Blejka da stvori svoje najčarobnije djelo - zbirku "Pjesme nevinosti i iskustva", pokazujući dva suprotna stanja ljudske duše.
Iza dramatičnih dešavanja između dvije porodice i stvarnih istorijskih ličnosti, Trejsi Švalije je vješto uplela i sakrila poruke koje će, vjerovatno naslutiti poznavaoci djela Vilijema Blejka. Velikog pjesnika i sjajnog slikara ona predstavlja kao siromašnog, neobičnog, ekscentričnog i čudnog čovjeka, što je za života i bio u očima savremenika. Sa svojom suprugom on je sam štampao i ilustrovao sopstvena i tuđa djela. Iako za života Blejk nije doživio slavu, danas je on priznat pjesnik i vizionar, a primjerci knjiga koje su Blejkovi rukom izradili i obojili akvarelima rijetki su i dragocjeni. Inače, naslov romana "Plameni sjaj": je iz stiha pjesme "Tigar" ("Tigre, tigre, plamni sjaju / U mračnome šumskom kraju, / Ko je to, što smrću vlada, / Tvorac tvoga strašnog sklada?") iz "Pjesama iskustva" u kojoj pjesnik izražava strah pred nedokučivim tajnama prirode. Blejkove pjesme ove zbirke javljaju se u parovima, a razlikuju se po tome što govore o dva suprotna raspoloženja. Baš na tom metodu suprotnosti nevinosti i iskustva počiva roman Trejsi Švalije. Autorka je veoma vješta i u opisivanju starih zanata: do detalja opisuje kako se ručno izrađuju dugmad, vindzorske stolice, kako se prao i peglao veš, štampale i ilustrovale knjige.
Pored velikog pjesnika Vilijema Blejka, Trejsi Švalije je dala portret još jednog značajnog čovjeka toga doba, Filipa Astlija (1742-1814) - on je danas priznat kao otac modernog cirkusa. Astli je bio dobar jahač i imao je svoju školu jahanja. On je prvi nazvao cirkus cirkusom, a do tad je bila u upotrebi riječ "arena". Astli je postavio i standarde u ovoj djelatnosti (dijametar mora iznositi 19 metara), uveo novitete u performansima. Njegov cirkus su sačinjavali jahači, klovnovi, žongleri, akrobate, šetači po konopcu, muzičari, psi koji igraju. Astli je osnovao još 18 cirkusa širom Evrope, ali u njegovim cirkusima nijesu učestvovale divlje životinje."Plameni sjaj" je zanimljiva knjiga, vrvi dramatikom, neočekivanim situacijama iz doba kada je britanska imperija bila u usponu, a Francuska zahvaćena revolucijom, a iznad svega to je knjiga o jednoj godini iz života umjetnika koji je u dobu prosvećenosti davao prednost intuiciji i mašti i čiji glas nije dopirao do savremenika.

V.OGNJENOVIĆ

25.03.07 Danas

Još od Devojke s bisernom minđušom svaki novi roman Trejsi Ševalije ima dva jaka aduta: naći će se na svim listama bestselera širom planete, biće marketinški temeljno pokriven, a ako bude sreće biće snimljen i film. Tako se pred našim čitaocima pojavio njen novi roman Plameni sjaj, u prevodu Nenada Dropulića, u izdanju beogradske Lagune. Izdavači s ponosom ističu da se rukopis pojavio na našem tržištu samo dvadeset dana posle svetske premijere u Italiji, a prošlo je samo 15 dana od predstavljanja knjige u Velikoj Britaniji, dok se pred ovdašnjim čitaocima pojavio istog dana kao i u SAD.
Bilo kako bilo, ljubitelji Trejsi Ševalije kojih nije malo neće ostati razočarani. Rukopis je lako čitljiv i ujednačen sa njenim prethodnim delima, jednom rečju ono što što se od Trejsi Ševalije kao autorke bestselera i očekuje: napet, povremeno edukativni roman sa mnogo obrata bez namere da postane veliko literarno delo.Ovoga puta glavni junak priče je slavni pesnik Vilijam Blejk. Priča se odvija u Londonu 1792. kojim caruju požari, sahrane, cirkuske predstave, zajedljivi komšiluk, sve vrste i podvrste intriga, smeštanja i nameštanja svima i svakom. Porodica Kalavej seli se iz jednog mirnog sela u beskrupulozni veliki grad. Do engleske prestonice već su dospeli prvi odjeci Velike francuske buržoaske revolucije. Džem, najmlađi sin Kelijevih, upoznaje odvažnu i iskusnu Londončanku Megi Baterfild. Njihovo prijateljstvo postaje opasno i dramatično onog časa kada se u njihovim životima pojavljuje njihov sused Vilijam Blejk, pesnik i revolucionar.Dobri poznavaoci dela Trejsi Ševalije napominju da autorka vlada temom o kojoj piše, dobro prouči građu o istorijskom periodu o kome piše. napisala je lepe priče o Janu Vermeru u sedamnaestom stoleću, onda je pisala o događajima u Francuskoj u šesnaestom veku. Pisala je i o odvažnim hrabrim ženama iz slavne prošlosti Starog kontinenta.
Možda je njen novi roman najbolje opisao kritičar londonskog Gardijana koji piše: "Blejk je bio ljuti revolucionar, protivio se svakom pa i najmanjem obliku društvene represije koja muči, sužava i guši prostor individualnosti ljudskog duha. Ševalije se često u svom romanu poziva na "London", a to je ništa drugo nego Blejkov opori, gorki, pogled na veliki grad. Tu on piše o novorođenčetu kao simbolu nade, maloletnoj prostitutki koja strada od polno prenosive bolesti. Međutim, iako se na stranicama Plamenog sjaja susrećemo sa turobnom Londonom, likovi u njemu rasvetljavaju sveprisutnu tamu, srećan kraj se nazire, a i događa se u najbezizlaznijim situacijama i najvećim očajnicima".
V. M.


Pobjeda
24.03.2007.

Novi roman Trejsi Ševalije
Plameni sjaj

Autorka je za pozornicu svoje priče odabrala London yoryijanske epohe, kada je britanska imperija bila u usponu, a Francuska zahvaćena revolucijom

Za mnogobrojne čitaoce koji već sedam godina prate sve što je do sada napisala britanska književnica Trejsi Ševalije stigla je dobra vijest, jer je predstavljen njen najnoviji roman "Plameni sjaj", istovremeno s američkom premijerom.
Izdavačka kuća "Laguna" koja je 2000. objavila njen roman "Djevojka sa bisernom minđušom", koji je kod nas zabilježio nevjerovatan uspjeh i godinama nije silazio sa liste najčitanijih knjiga, uspostavila je s autorkom izuzetno dobru saradnju i dobija njene nove rukopise prije nego što se pojave u svijetu. Zato je prvobitno bilo planirano da se beogradsko izdanje pojavi u prodaji 5. marta kada je stiglo u londonske knjižare, ali je iz tehničkih razloga odloženo i predstavljeno 21. marta - na Svjetski dan poezije.
Centralno mjesto u romanu dobio je slavni britanski pjesnik Vilijam Blejk iz 18. vijeka i zato je "Laguna" odlučila da prvih 1000 kupaca "Plamenog sjaja" dobije na poklon specijalno dizajnirani svitak s Blejkovom pjesmom "Bolna ruža". Svitak po svemu podražava slične svitke sa stihovima koje su pjesnici sami ispisivali i bili su dekorisani prigodnim crtežima. Ševalijeova je za pozornicu svoje priče odabrala London yoryijanske epohe, kada je britanska imperija bila u usponu, a Francuska zahvaćena revolucijom. U tom okruženju se rađa i razvija veza između najmlađeg sina porodice Kelavej koja se iz idiličnog života u provinciji seli u metež pretrpanog grada i djevojke iz cirkusa Megi. Njihovi životi dobijaju dramatičan tok kada se ukrste sa životom Blejka, štampara, pjesnika, revolucionara...

R.K.