Stvarni život Sebastijana Najta

03.08.21

Glas srpske 03.08.2021.
Nabokovljevo prvo veliko djelo na engleskom jeziku “Stvarni život Sebastijana Najta” napisano je u Parizu prije 80 godina, a sada je dostupno čitaocima na srpskom u izdanju izdavačke kuće “Dereta”.
Ovo djelo na srpski jezik je preveo Ljubomir M. Radović. Zapisano je da je knjigu Vladimir Nabokov napisao na brzinu dok je sjedio u kupatilu. Nabokov je bio poseban po književnom stilu, temama i likovima o kojima je pisao u svojim djelima. Cijeli njegov život bio je prepun čudnovatih zapleta za koje bismo pomislili da se dešavaju samo u filmovima. Bio je kosmopolita koji je vijek proveo tragajući za domovinom, ali, nažalost, nikad mu nije bilo suđeno da je pronađe. Nije se slagao sa duhom vremena u kom je živio, a porodica i književnost su mu bili jedina utočišta.
U knjizi “Stvarni život Sebastijana Najta” govori o jeziku i njegovoj nemogućnosti da prenese bilo kakvu definiciju te priča o problemima života u emigraciji.
Ovaj roman, prvi koji je Nabokov potpisao pod svojim pravim imenom, objavili su “Nenj Directions Publishers” 1941. godine.
Priča počinje nakon smrti čuvenog engleskog romanopisca Sebastijana Najta, kada njegov polubrat V, narator ovog djela, odlučuje da rasvijetli misterije koje su obavijale piščev život. Tragajući za istinom, on se suočava sa mnogim preprekama. Najt je bio je engleski romanopisac rođen u Rusiji. Čitaocima će nakon prvih redova biti jasno da roman odražava biografiju Vladimira Nabokova koji je kao i Sebastijan Najt bio ruski emigrant koji se školovao na Kembridžu. A ne smijemo zaboraviti da je kao i Sebastijan pisac imao brata te da je i taj odnos donekle opisan u romanu. Nabokovljev brat Sergej umro je u koncentracionom logoru u Njemačkoj, što je svakako uticalo na piščev život.
Dok Sebastijanov brat V. istražuje njegov život, on pronalazi njegove poznanike na Kembridžu s kojima razgovara o svom srodniku. Zaključuje da su nakon dugotrajne romantične veze sa Kei Bišop posljednje Najtove godine bile zagorčane ljubavnom vezom sa drugom ženom Ruskinjom. Potom kreće u potragu za tom misterioznom ženom.
Pred njim se otkriva koprena lažnih, iskrivljenih i nebitnih podataka, koji mu otežavaju istragu. Međutim, kako vrijeme teče ispostavlja se da je život Sebastijana Najta podjednako zagonetna i uzbudljiva priča kao i njegovi romani. S jedne strane, mora da utvrdi istinsku ulogu Najta u društvu koje je neprijateljski nastrojeno prema kreativnim duhovima, a i da dokuči suštinski problem kreativne nedorečenosti ljudske prirode. Njegov najvažniji zadatak je da nam otkrije ko je zaista bio Sebastijan Najt.

Zanimljivosti

Nabokovljeva supruga Vera Slonim bila mu je najveća podrška u životu. Ona je najzaslužnija što nije spalio neke svoje rukopise, a prije svega “Lolitu”. Pisac nije znao da vozi pa ga je svuda vozila Vera. Nikada nije koristio telefon, sastavljao je ukrštenice i šahovske probleme. Patio je od nesanice i kazao je “spavači su najidiotskija bratija na svijetu”. Dostojevskog je smatrao drugorazrednim piscem koji se rasipao spasenjem. Ismijavao je Frojda i njegovu psihoanalizu, a Džojsovog “Uliksa” je smatrao za najveće djelo 20. vijeka.

Ilijana Božić